ISKUSTVA I MOGUĆNOSTI
TEORIJSKI DIO
Rad u logopedskoj terapiji, nažalost prvenstveno obilježavaju problemi, osnovni je i onaj koji u najvećoj mjeri ograničava i utiče na uspjeh dijela terapijskih postupaka i na rezultate je kronološka dob polaznika, a radi se o sedmogodišnjacima odn. osmogodišnjacima – u periodu kada postaju korisnici podružnice.
Nužnost i važnost rane intervencije ; (Rana intervencija temelji se na većem stupnju plasticiteta mozga u mlađe djece – (Rosenwasser i Axelard, 2001.); i sustavnog načina terapijskog rada s ovom populacijom je presudan faktor za postizanje rezultata, a nažalost upravo izostanak toga je ono zbog čega u svakodnevnoj praksi gubimo najviše energije.
Postoji niz postupaka koji su začetak logopedske terapije, jer pomažu i stjecanju rane komunikacije i komunikacijskih vještina; prvenstveno program ABA (Primijenjena analiza ponašanja); kroz razvoj združene pažnje, razumijevanje i igru.
Ovi oblici ranog rada zahtijevaju stvaranje mobilnih službi, jer su istraživanja pokazala da se najbolji rezultati postižu u kućnom okruženju i kroz sudjelovanje cijele obitelji.
Rano otkrivanje i saznanje o prirodi i ograničenjima koje ovo stanje nosi, je ključno upravo zbog pravovremenog rada na usvajanju vještina komunikacije kroz individualno prilagođene i osmišljene oblike učenja. Stvaraju se preduvjeti za razvoj i usvajanje govora ili za neku od dopunskih metoda;
- govor znakovima (Carr, 1982.);
- pokazivanjem ili doticanjem slika ili sličnih vizualnih simbola (Reichle, York & Sigafoos, 1991.);
- PECS (The picture exchange communication system), sistem prvotno razvijen za poticanje razvoja komunikacije kod male djece s autizmom i sličnim teškoćama vezanim uz socijalnu komunikaciju.
Nužno je naglasiti i važnost uloge roditelja, kao aktivnih sudionika ovog procesa i potrebu osmišljavanja zajedničkih oblika rada (pr: Tretman Early Bird, autorice Shields, 2001.; Velika Britanija).
Iskustvo rada u praksi nas uči da je upravo to najveća potreba – programi rada koji bi stručnim defektološkim i psihološkim oblicima podrške i edukacije za roditelje i omogućili im da budu ravnopravni sudionik terapijskog procesa i svom djetetu najbolji terapeut kroz sve faze usvajanja komunikacijskih vještina.
PRAKTIČNI DIO
Načini rada i dostupne metode i sredstva rada;
terapijski postupak je organiziran kroz individualni pristup i odvija se u kabinetu, te slijedom procjene logopeda i u skladu s potrebama polaznika i kroz rad u grupama, odnosno razredima.
U kabinetu koristimo računalo s prilagođenim programima za rad (iskustvo iz prakse pokazuje da većina polaznika vrlo dobro prihvaća rad na računalu, zainteresirani su i lako savladavaju ovaj oblik rada);
logopedski set Behringer koji omogućava spektralno filtriranje glasova i mogućnost optimalne razumljivosti govora;
vizualno-kognitivnu podršku kreiranu za strukturirani TEACCH program, koji se koristi u radu s dijelom polaznika, a djeluje na poticanje komunikacije i usvajanje govorno-jezičnih znanja.
KAKO RAZGOVARATI?
- prilagodite svoj govor djetetovom stupnju razvoja govora
- govorite kratko i u direktnim rečenicama
- kombinirajte geste, poticaj i dodir s riječima koje koristite kako bi povećali razumijevanje
- koristite geste i facijalnu ekspresiju
- pričajte o svemu što vi radite, što dijete radi ili je radilo i komentirajte
- proširite ono što dijete kaže u rečenicu
- smanjite broj pitanja upućenih djetetu
- svaki trenutak je prikladan za učene, iskoristite svaku priliku za komunikaciju
- promišljati najprirodnije prilike za stjecanje ciljanih vještina